Usporedba takvih filozofskih kategorija kao što su svijest i biće jedan je od glavnih problema filozofskih teorija i ima mnogo pristupa proučavanju. Općenito, možemo reći da se svijest kao kategorija bića definira kao skup subjektivnih slika objektivne stvarnosti koja okružuje, stvarajući tako subjektivnu stvarnost.
Problemi i osobine svesti kao kategorija bića
U filozofskim učenjima biće se definira kao objektivna stvarnost koja postoji nezavisno od čovjekove svijesti. Istovremeno, biće ne uključuje samo materijalnu stvarnost, već i rezultat kreativnog razmišljanja osobe, koja kroz prizmu vlastitog svjetonazora i stava stvara nematerijalnu stvarnost - zaseban oblik bića. Dakle, svijest je mentalna aktivnost osobe, koja odražava objektivnu stvarnost, tj. biti.
Svijest kao čovjekova sposobnost razmišljanja i rasuđivanja omogućava joj postavljanje ciljeva i zadataka, donošenje izbora, percepciju dolaznih informacija sa njegove tačke gledišta i donošenje odgovarajućih zaključaka, provođenje konstruktivnih i kreativnih aktivnosti. Kao rezultat svih ovih procesa, ljudska svijest stvara za njega individualnu stvarnost - objektivno biće. Koncept "objektivnog bića" povezan je sa osjetilnom percepcijom svijeta.
Svijest kao oblik bića može biti individualna i socijalna. Glavna svojstva svijesti su sljedeća: idealizam, kreativnost, svrsishodnost, planiranje, svjesnost, kontrolirana aktivnost. Glavna karakteristika svesti, koja formira objektivno biće, je sposobnost osobe da bude svestan ne samo okolnosti, već i sebe kao pojedinca.
Pristupi proučavanju svijesti kao kategorije bića
Postoje dva ekstremna naučna pristupa problemu svijesti kao kategorije bića:
- solipsizam smatra ljudsku svijest jedinom pouzdanom realnošću s njegove tačke gledišta, a okolna stvarnost smatra se rezultatom svijesti pojedinca;
- fizikalizam definira svijest kao proizvod bića i negira se neovisno postojanje individualne stvarnosti.
Sljedeći pravci definicije svijesti razlikuju se u odnosu na kategoriju bića:
- izvor svesti je spoljni materijalni i duhovni svet, koji se u svesti osobe ogleda određenim čulnim slikama;
- svijest se definira kao rezultat čovjekove percepcije socio-kulturnog okruženja, formirajući principe i estetske norme osobe;
- svijest se poistovjećuje sa unutrašnjim duhovnim svijetom osobe, tj. definirano kao zbroj jedinstvenog iskustva pojedinca.
- izvor svesti je informaciono kosmičko polje čija je veza svest.