U jogi se vjeruje da je najveća sreća roditi se u porodici joge ili joginija. Ili, još bolje, i joga i jogini. Istovremeno, naglašava se da je biti jedini milijarder mnogo manje sreće! Koji je razlog tome?
Glavna stvar koja vodi roditelje joge u odnosu na dijete je princip slobode. Ne smije se miješati sa popustljivošću! Ovo je već krajnje. A joga ne prihvaća nikakve krajnosti.
Druga krajnost je potpuna kontrola. U porodici u kojoj se prakticira ovaj odgojni stil, prati se svaki korak djeteta, nema slobode, sve roditelji računaju unaprijed. Često dugi niz godina. U takvoj situaciji dijete nema ni najmanje šanse da pokaže svoju prirodu, a kamoli da je skladno razvije!
Zašto se principu slobode daje takav značaj upravo u porodici jogija? Jer ljudi koji i sami prakticiraju drevna znanja smatraju slobodu najvišom vrednotom. A dijete koje im se rodilo nikada se neće smatrati svojim. Shvaćaju da je dijete duša koja im je došla, a ono već ima svoju prirodu. Treba joj pomoći da otkrije potencijal koji već postoji.
Joga takođe kaže da je činjenicom da se duša rodila u vašoj porodici, ona delegirala autoritet da je usmjeri vama. Također, naš zadatak je zaštititi dijete od činjenja gluposti, kao i od onoga što mu može naškoditi.
U određenim situacijama bit će potrebno pokazati ozbiljnost i primijeniti kaznu. Joga roditelji na svaku situaciju u odgoju gledaju s pozicije kako će ovo ili ono ponašanje, ovaj ili onaj čin utjecati na slobodu samog djeteta. Trebali bismo zaštititi bebu, ali ne i nametati je ili joj naređivati!
Važno je biti u mogućnosti da se sprijateljite s djetetom. Da bi se to postiglo, potrebno je biti ravnopravno, tj. poštujte životnu poziciju i izbor djeteta, prihvatite ga takvog kakav jeste. Ako dijete pokazuje zanimanje za određena područja, trebate mu pomoći da se otkrije u njima. Tako možete saznati za šta je dijete talentovano, čemu teži njegova duša.
Nije lako uspjeti se dogovoriti s djetetom, postati mu prijatelj, ali je vrlo važno u porodičnim odnosima.
