Usklađenost sa svakodnevnom rutinom vrlo je važna za razvoj zdravog djeteta od dojenačke do adolescencije. U periodu od rođenja do jedne godine dijete posebno brzo raste, a režim spavanja, odmora i prehrane mijenja se nekoliko puta godišnje. Mlada majka i druge odrasle osobe koje se brinu o djetetu, osim što slijede opće preporuke i savjete pedijatra, trebaju pažljivo nadzirati dijete, uzeti u obzir njegove individualne potrebe i obavezno slušati vlastitu intuiciju.
Potrebno je poštivati dnevni režim za djecu u bilo kojoj dobi, od novorođenčadi do adolescenata. Glavna karakteristika dnevne rutine djece mlađe od godinu dana je njena varijabilnost, ovisnost o rasporedu spavanja i hranjenja, koja se nekoliko puta mijenja u prvoj godini djetetovog života.
Kod beba mlađih od godinu dana, posebno kod dojenih beba, režim može biti fleksibilan: trajanje sna, vrijeme hranjenja može se pomaknuti za pola sata ili sat vremena, ako je dijete manje spavalo tijekom dana, spavat će više u uveče ili noću.
Zbog nedostatka preciznih pravila za poštivanje dnevnog režima kod djece mlađe od godinu dana, neiskusni roditelji tome možda neće posvetiti dovoljno pažnje, što će negativno utjecati na dijete i zakomplicirati život samih odraslih. Beba se navikne na određeni slijed događaja, spavanje, hranjenje, šetnje, a ako se prekrši ovaj raspored, postaje nemirna, plače i može izgubiti apetit.
Dnevna rutina i san djeteta
U prva dva mjeseca života bebe uglavnom spavaju, budeći se pola sata ili sat vremena. Mogu spavati danju, a noću ostati budni, a tada je prerano govoriti o strogoj rutini.
Otprilike u dobi od dva do tri mjeseca uspostavlja se prvi režim, kada beba spava 8-10 sati noću i 3-4 puta tokom dana od 40 minuta do 3 sata. Otprilike u dobi od četiri mjeseca, sve bebe već spavaju gotovo cijelu noć i tri puta tokom dana. Prijelaz na dva dnevna drijemanja može se dogoditi oko 5-7 mjeseci, a prijelaz na jedan dnevni san dolazi u dobi od 1-1,5 godine.
Vrijeme noćnog i dnevnog spavanja za svaku bebu je individualno, ali morate pažljivo nadgledati tako da dijete u potpunosti spava. "Norma" sna za novorođenče je 16-18 sati, a tokom godine se smanjuje na 14-15 sati dnevno.
Dnevna rutina djeteta do šest mjeseci uglavnom ovisi o njegovoj potrebi za snom, vrlo mala djeca spavaju veći dio dana, a odrasli bi trebali biti vrlo oprezni kako bi osigurali da dijete dovoljno spava.
Ovisnost režima o uvođenju komplementarne hrane. Hodanje
Važan korak u uspostavljanju dnevnog režima je uvođenje komplementarne hrane, što se obično događa u dobi od 6 mjeseci, počevši od jednog dodatnog obroka dnevno, do 3-4 puta do 9 mjeseci. Klinac se navikne na činjenicu da usred dana dobije nešto drugo osim mlijeka ili adaptiranog mlijeka i već to čeka. U dobi od 7-8 mjeseci beba dobija kašu za noć, a dijete se na nju navikne, nakon večere zasiti se kašom i bolje spava. Uz to, večernje hranjenje uključeno je u vrlo neophodan ritual da dijete ide na spavanje noću.
Važan dio je šetnja, djeca obično spavaju na ulici do šest mjeseci, a šetnja je vezana za jedan ili više dnevnih snova. Bliže godini djeca počinju učiti o svijetu, nakon aktivne šetnje djetetov se apetit poboljšava, lakše mu je zaspati. Svakodnevne šetnje trebale bi se odvijati otprilike u isto vrijeme.
Počevši od 6. mjeseca života, režim djeteta, osim spavanja, ovisi o vremenu uvođenja dohrane i aktivnim šetnjama.
Mala djeca su vrlo osjetljiva na sve promjene, predvidljivost događaja i stabilna dnevna rutina daju im osjećaj sigurnosti i pouzdanosti svijeta oko sebe. Dnevna rutina je apsolutno neophodna da bi dijete odrastalo zdravo, smireno i znatiželjno.