Anksioznost U školi: Uzroci I Načini Prevladavanja

Sadržaj:

Anksioznost U školi: Uzroci I Načini Prevladavanja
Anksioznost U školi: Uzroci I Načini Prevladavanja

Video: Anksioznost U školi: Uzroci I Načini Prevladavanja

Video: Anksioznost U školi: Uzroci I Načini Prevladavanja
Video: Univerzalni model nastajanja i nestajanja anksioznosti | Jasna Bajraktarević | TEDxFerhadija 2024, Novembar
Anonim

U školama je za rješavanje psiholoških problema učenika poseban položaj stalnog psihologa koji je pozvan ne samo da rješava sukobe, već i da uklanja uzroke anksioznosti kod tinejdžera.

Anksioznost u školi: uzroci i načini prevladavanja
Anksioznost u školi: uzroci i načini prevladavanja

Anksioznost u školi je prilično česta. Ovo je stanje u kojem se učenik ne može koncentrirati na izvršavanje određenih zadataka, rad na satu ili dodatne aktivnosti. Učenici povećavaju zahtjeve prema sebi, smanjuju samopoštovanje, u svemu vide samo ono najgore.

Uzroci anksioznosti u školi

  1. Loši odnosi između učenika i njegovih školskih kolega.
  2. Odnos učenika sa nastavnikom.
  3. Nisko samopouzdanje.
  4. Samokritičnost učenika.
  5. Nemogućnost koncentracije na probnom radu i strah od odgovora na ploči.

Stanje anksioznosti koje prati tinejdžera tokom procesa učenja može izazvati druge psihološke probleme. Psiholozi su otkrili da situacije stalnog stresa i pritiska roditelja, škole, školskih kolega mogu izazvati razne bolesti. Za studenta depresija može predstavljati veliki problem koji će uzrokovati druge mentalne poremećaje.

Prekomjerni zahtjevi prema djetetu doprinose razvoju anksioznosti. U ovom slučaju student ne može ispuniti sve potrebne obrazovne zahtjeve. Dijete je izgubljeno, zabrinuto, ne može se koncentrirati na zadatke.

Razlozi za anksioznost učenika mogu biti nedosljedni zahtjevi nastavnika, kontradikcije u odnosima između nastavnika i roditelja. Ako učitelj pokaže autoritarnost u svojim zahtjevima prema školarcima, tada prestaje uzimati u obzir individualne karakteristike djece. U ovom slučaju, anksioznost školaraca se još više povećava.

Simptomi školske anksioznosti

Anksioznost u školi se ne pojavljuje iznenada. Karakterizira ga postepeno formiranje, što rezultira smanjenjem obrazovne aktivnosti djeteta. Stanje anksioznosti školaraca može se odrediti prema nekim znakovima:

  1. Djeca koja su dugo bila kod kuće zbog bolesti ne žele ići u školu. Mnoge teme koje školarcima nedostaju stvaraju im poteškoće. Nemogućnost samostalnog učenja gradiva dovodi do činjenice da se djeca boje odgovoriti na lekciji ili postavljati pitanja.
  2. Djetetova tjeskoba ne daje mu priliku da obraća pažnju na nove knjige ili filmove. Nekoliko puta pogleda film ili ponovo pročita knjigu, bojeći se da propusti i ne sjeti se nekih sitnica.
  3. Djeca koja su u stalnom stanju anksioznosti i očekuju nešto gore pokušavaju odgoditi trenutak pisanja testa. Za to vrijeme sređuju svoje radno mjesto, uređuju udžbenike po abecednom redu, uklanjaju olovke i ostali školski pribor.
  4. Školarci se brzo umaraju, rasejavaju se i ne mogu se prilagoditi novim metodama rada.

Načini za prevladavanje školske anksioznosti

Dječja anksioznost se mora prevladati. U suprotnom, dijete će biti stalno u stanju stresa, depresije, što će odmah utjecati na njegovo zdravlje. Prije svega, potrebno je identificirati sve individualne karakteristike djeteta kako bi se pravilno izgradilo proces učenja. Jedan učenik se ne može porediti sa drugom djecom. Za njega bi trebalo napraviti individualni razvojni put. Nastavnik bi na satu trebao stvoriti situaciju uspjeha za svakog učenika, pokušati identificirati njegove sposobnosti, pozitivne karakterne osobine. To će pomoći djetetu da se osjeća značajno na času i na času.

Ne biste trebali izražavati povrijedljive riječi protiv djeteta koje narušavaju njegovo dostojanstvo, smanjuju samopoštovanje. Djeca su vrlo osjetljiva na riječi i postupke starije generacije, pa morate pratiti svoja djela. Ne bi trebali dodavati djetetu uzbuđenje i tjeskobu.

Lekcija treba biti strukturirana na takav način da se dijete osjeća slobodno i nesmetano. Potrebno mu je pružiti priliku da se izrazi, iznese svoje mišljenje. Učitelj treba podržati djetetove početke, dati mu priliku da preuzme inicijativu.

Anksioznost u školi opasna je za djecu, stoga bi učitelj, školski psiholog trebao biti pažljiv na riječi i postupke djece, pomoći im da se riješe osjećaja straha i tjeskobe.

Preporučuje se: