Osobu karakteriše želja da shvati sebe i ljude oko sebe. Danas takvo područje psihologije kao karakterologija, u čijem je središtu proučavanje sva raznolikost likova, može pomoći u ovom pitanju.
Akcentuacija i norma
Karakter je individualni skup strategija za ponašanje i emocionalni odgovor karakterističan za određenu osobu. Očigledno je da se karakterne osobine mogu izraziti u različitom stepenu. Na primjer, svakoj osobi na ovaj ili onaj način treba pažnja, ali u nekima je ta potreba toliko jaka da je osoba spremna na sve da bi bila primijećena.
Kada su neke karakterne osobine izražene znatno snažnije od ostalih, u modernoj psihološkoj nauci uobičajeno je govoriti o naglašavanju likova. Dakle, naglašavanje je granična zona između norme i patologije. Akcentuacije se smatraju ekstremnom verzijom norme.
Akcentuacija i patologija
Ali gdje je granica između naglašavanja i patologije? Ako je osoba čiji je težak karakter u granicama norme, ipak u stanju da se prilagodi određenim situacijama (na primjer, na poslu ne dopušta neke manifestacije koje si sasvim može priuštiti u krugu porodice), osoba sa patologija karaktera uvijek djeluje isto pod bilo kojim okolnostima.
Uz to, psihopatske se osobine s vremenom ne mijenjaju puno. Odnosno, ako se određene akcentuacije mogu izravnati kako se ličnost razvija, psihopatske manifestacije korekcije su gotovo nemoguće. Dakle, ako su akcentuacije sposobne da donesu određene neugodnosti samoj osobi i njenim najmilijima, psihopatske osobine ne dozvoljavaju osobi da se u principu prilagodi u društvu.
Odakle sve ovo dolazi i šta raditi?
Lik i njegove karakteristike formiraju se pod utjecajem dva glavna faktora: utjecaja genetskih podataka (nasljeđe) i uslova odgoja. Štaviše, posljednji faktor ima mnogo veći utjecaj. Akcentuacije se često pojavljuju u adolescenciji i slabe kako odrastaju. Ali budući da prisustvo akcentuacije čovjeku donosi puno poteškoća, ne vrijedi uvijek očekivati da će sama proći. U radu na akcentuacijama psihoterapija daje dobre rezultate.
Međutim, ima smisla upozoriti da se ne zanosite samodijagnozom: mnogi faktori istovremeno utječu na ponašanje osobe, pa ako jučer uopće niste željeli biti sami, danas ste lebdjeli nad rješenjem nekog pitanja, a sutra obuzeće vas anksioznost, ne biste trebali žuriti dijagnosticirati naglaske u sebi. Ako vam ovo stvara neugodnosti, nemojte se ustručavati potražiti podršku od stručnjaka.
